Igraju:

Slaven Knezović / Robert Pehar / Ivan Skoko / Angela Bulum / Sanda Krgo Soldo / Miro Barnjak / Jelena Kordić Kuret / Bojan Beribaka / Nikolina Marić / Danica Džidić / Stana Šuman / Sofija Vrljić / Mario Bošnjak / Zorislav Galić

Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, jedno od najboljih Brešanovih djela i ujedno jedno od najboljih djela suvremene hrvatske književnosti, ovjenčano brojnim nagradama za tekst i još brojnijim za uprizorenja u proteklih četrdeset i šest godina na profesionalnim i amaterskim pozornicama, svakoj kazališnoj kući predstavlja svojevrsnu repertoarsku poslasticu.Radnja ove komedije smještena je u Dalmatinskoj zagori, u pedesete godine 20. stoljeća u vrijeme poslijeratne bijede i nastojanja komunističko-socijalističkog režima da sve više učvrsti svoju vlast i tako indoktrinira sve pa i siromašne stanovnike izmišljenog sela Mrduše Donje. Kako bi vlast prikazala “napredak”, politički glavni ljudi u selu odlučili su napraviti predstavu prema Shakespeareovom najpoznatijem djelu – “Hamletu”, ali budući da je to djelo intelektualno nedostižno neobrazovanim mještanima, seoski učitelj dobio je zadatak “prilagoditi” slavno djelo kako bi ga svi razumjeli. Istovremeno se među mještanima odvija prava drama, koja po mnogočemu nalikuje na radnju Hamleta.
Ova groteskna tragikomedija izazvala je velike kontroverze s obzirom da ismijava totalitaristički sustav, ali je upravo zbog istog polučila veliki uspjeh.
 

Igraju:

Ozren Grabarić / Martina Čvek / Darko Milas / Slavica Knežević / Sven Šestak / Siniša Ružić / Dijana Vidušin / Hrvoje Klobučar / Ana Kvrgić / Igor Kovač / Nenad Cvetko / Antonija Stanišić Šperanda

zboristi: Nikola Baće / članovi zbora skandinavista Lucia  /  članovimješovitog zbora Cappella Odak/ članovi Komornog zbora Muzičke akademije Sveučilišta  Zagrebu

Kao na nebu(Så som i himmelen, 2004.)je iznimno uspješan film švedskog redatelja Kaya Pollaka, nominiran za Oscara, a uz to i najgledaniji film godine u Švedskoj.U Hrvatskoj je veliku pozornost izazvalo njegovo prikazivanje na HRT-u.

Međunarodno uspješni dirigent Daniel, zasićen i izmoren dugogodišnjim napetostima kakve donosi život vrhunskog glazbenika, vraća se u svoje rodno mjesto u potrazi za mirom i izolacijom.

Riječ je o predstavi koja govori o zajedništvu,o prihvaćanju težine i nepredvidivosti ljudskih susreta, o moći glazbe i umjetnosti da mijenja ljude i liječi ih, o potrebi za izražavanjem, o tišini i slušanju.

Nagrade:

31. GAVELLINE VEČERI, 2016.
- Nagrada za najbolju mušku ulogu: Ozren Grabarić

24.Festival glumca, 2017.
- Nagrada VANJA DRACH za najbolju predstavu

Igraju:

Valter Šoša / Marko Braić / Rade Radolović / Luka Mihovilović / Violeta Tomić / Mia Krajcar / Lana Gojak / Lara Živolić

Djevojačka večer je pradavni ritual koji simbolično predstavlja prijelaz iz djevojačkog u zrelo, odgovornije razdoblje žene i majke. Na Djevojačkoj večeri sve se žene, majke, bake, sestre, prijateljice ponovno pretvore u lude, mlade djevojke koje čeznu za svačim i žele si priuštiti mnogo više od uobičajenog.

Ova zabavna i duhovita priča upravo pripovijeda o nezaboravnoj djevojačkoj zabavi,prije vjenčanja, u noćnom klubu s muškim striptizom.  Četiri cure u očekivanju dobroga provoda ostaju iznenađene spoznajama do kojih dolaze tijekom večeri.Kao protuteža, na suprotnoj se strani razotkriva emotivni svijet četvorice muškarca koji se, svaki na svoj način, nose s vlastitim strahovima, strastima i spoznajama.

Riječ je o kazališnom komadu koji progovara o kompleksnost ljudskih odnosa, paradoksalnosti životnih situacija te neminovnosti nekih zbivanja ne samo ispred, već i iza zastora pozornice noćnog kluba.

Igraju:

Mladen Vasary / Ana - Marija Percaić / Sunčana Zelenika /Tomislav Martić

Koltovi generala Pattona, omnibus sastavljen od četiri različite priče kritički i maštovito govori o besmislu i ludilu koji zbog radikalne podijeljenosti, neshvatljive netolerancije  i neopravdane mržnje vladaju u hrvatskom društvu.

Dva umirovljena generala, novinarka žutog tiska, bivša balerina, modni stilist na cijeni, urednica vjerskog radijskog programa, ljevičarska aktivistica, lokalni tajkun, operna diva, vrhunski nogometni treneri, vrtićka teta, samo su neki od istaknutih pripadnika hrvatskog društva i raznolikih karaktera koje u ovoj burelsknoj komediji situacije i karaktera  virtuozno interpretira glumački kvartet.

Ova komedija „puca“  jednako u crne i crvene, lijeve i desne, bogate i siromašne, domaće i pridošle. A umjesto žrtava nudi smijeh kao rješenje koje bi to društvo moglo dovesti u stanje, ako ne izlječenja, onda barem realnijeg, trezvenijeg sagledavanja anomalija tranzicijske stvarnosti, koje su hrvatsko društvo polarizirale do sukoba.

Igraju:

Jasna Ančić / Davor Jureško / Alen Liverić / Ivan Vukelić / Žana Bumber

Dugo putovanje u noć ultimativna je O’Neillova obiteljska tragedija. Predstava je kronika jednoga dana u životu obitelji Tyrone. Od svitanja do sumraka pratimo roditelje, Jamesa i Mary i njihova dva sina Jamieja  i Edmunda  u njihovoj međusobnoj borbi i u borbi s demonima iz prošlosti. Majka poriče svoju ovisnost o morfiju,ostali članovi obitelji šute o tuberkulozi najmlađega sina; nitko u obitelji nije sposoban suočiti se sa stvarnošću, s činjenicom da svi žive u samoobmani i neostvarenim snovima.

Autorova želja je bila da ovo remek-djelo bude objavljeno tek nakon njegove smrti jer iskreno govori o autorovoj mladosti provedenoj u sjeni majčine ovisnosti i očevog i bratovog alkoholizma. Istovremeno, ovo je djelo svjedočanstvo dubokoj ljubavi i suosjećanju koji vežu članove obitelji, podastirući bolan i dirljiv portret četvero ljudi koji ne mogu živjeti jedni s drugima, ni jedni bez drugih.

Igraju:

Ankica Dobrić / Joško Ševo / Zlatko Vitez

Provokativni i beskompromisni pisac, scenarist i jazz muzičar, skladatelj filmske glazbe te autor 12 drama, Mate Matišić poznat je kao autor koji s dozom crnoga humora  pokazuje sve mane, zablude, laži i iluzije hrvatskog društva. To je dokazao nebrojeno puta, i kao autor drama poput Anđela Babilona,Svećenikova djecai Posmrtna trilogija, ali i kao scenarist ili koscenarist na filmovima Krste Papića, Dalibora Matanića i Vinka Brešana.

Gastarbajterski Božić rani je dramski tekst Mate Matišića, napisan baš za Božić, prije 29 godina koji je svoju premijeru doživio 1988. godine pod imenom Božićna bajka.

Radnja predstave se događa na samu Badnju večer u praznom trgovačkom centru, u kojem su prisutni samo čistačica Marija i noćni čuvar Jozo,oboje hrvatski gastarbajteri. To su žena i muškarac zrelije dobi koji su cijeli svoj radni vijek proveli teško zarađujući za kruh u tuđini a danas  čeznu samo za mirovinom.

Humor, ironija, emocije,  čežnja za domovinom i nadasve ljubav isprepliću se u ovoj vješto napisanoj komediji s elementima melodrame.

Igraju:

Nataša Tič Ralijan / Maja Nemec / Helena Peršuh / Anja Drnovšek / Mojca Partljič / Lara Jankovič

Popularno djelo suvremenog američkog pisca, redatelja i dramatičara, Roberta Harlinga, Čelične magnolije, praizvedeno je 1987. godine na Brodwayu a mnoga kazališta u svijetu i u Hrvatskoj rado ga i danas postavljaju na scenu.

Autor  je dramu napisao kao vlastito suočavanje  s preranom smrću svoje sestre koja je bolovala od dijabetesa isto kao i junakinja njegove drame koju je u filmu iz 1989.godine igrala Julia Roberts te bila po prvi put nominirana za Oscara.

Protagonistice predstave su šest snažnih žena rastrganih između vlastitih želja i prepreka koje im nameće život. One su različitih godišta, društvenih statusa i karakternih osobina ali se njihove sudbine međusobno isprepliću. Jedna drugu nadahnjuju i pružaju uzajamnu podršku u teškim i prijelomnim životnim situacijama.

Igraju:

Biserka Ipša / Siniša Popović / Vinko Kraljević / Ana Begić (Ecija Ojdanić)

Predstava Kako život rađena je na temelju opsežnog istraživanja i brojnih intervjua spisateljice Nine Mitrović s korisnicima i zaposlenicima zagrebačkih domova za umirovljenike a govori o  smiješnim i tužnim stranama života u staračkim domovima gdje se voli, svađa, miri i živi.

Drama je istovremeno i priča o nama, kakvi jesmo i kakvi bismo mogli biti kad bismo se opustili i prihvatili život u svoj njegovoj nesavršenosti.

Kako živjeti život na pravi način? Mogu li se izbjeći žaljenja i jesu li strahovi ono što nama upravlja? – samo su neka od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovor u ovoj delikatnoj i sjajnoj drami.

Nagrade:

Ecija Ojdanić za najbolju žensku ulogu u predstavi Kako život na Festivalu glumca u Vinkovcima 2017.

Vinko Kraljević za najbolju mušku ulogu u predstavi Kako život  na Festivalu glumca u Vinkovcima 2017.

Igraju:

Mijo Jurišić / Arijana Čulina / Nenad Srdelić / Nives Ivanković / Tajana Jovanović / Zorana Kačić Čatipović / Marjan Nejašmić Banić / Josip Zovko / Nikša Arčanin / Franjo Đaković / Petra Kovačić Pavlina / Pere Eranović / Monika Vuco / Sara Ivelić / Karolina Šuša

Premda napisan i izveden 1959., Nosorog je u hrvatskoj književnosti najzapostavljenija Ionéscova drama koja se bavi popularizacijom fašizma u Rumunjskoj prije Drugog svjetskog rata. Djelo proizlazi iz traumatičnog iskustva Europe koja tone u fašizam tridesetih godina prošlog stoljeća.

U svojoj srži Nosorogje dramska studija o epidemiji potrebe za pripadanjem većini. Priča o provincijskom gradu u kojem se ljudi, kao da su zahvaćeni nepoznatom epidemijom, počinju pretvarati u nosoroge.

Ova drama apsurda donosi mnoga pitanja: – Tko je protagonist, a tko antagonist? Je li zbor sveznajuć ili glup i zaveden? Je li totalitarni režim ismijan ili promoviran? Jesu li nosorozi normalni ili abnormalni? Zašto zbor nama govori da smo ostaci čovječanstva? Je li pred gledatelja stavljen prevelik izazov reinterpretacije djela? Međutim, u tome je i veličina djela i redateljske vizije – predstava od nas traži angažman: gledateljski, misaoni i glumački.

uloge:

Filip.................................................... Alen Liverić

Inspektor, Šacko, Susjed............... Davor Jureško

Nives, Šackova žena.......................Petra Težak

Žena...................................................Žana Bumber

inspicijent: Mimi Zadarski

fotograf predstave: Željko Karavida

Mate Matišić svoj poliperspektivni dramski izričaj „Balon“ izrijekom imenuje kao „ ...mali kazališni eksperiment, o smislu glume...dvije priče, u dva različita žanra...s istim glumcima... isti glumci igraju više uloga koje se brzo izmjenjuju zavisno o pripovjedačevoj perspektivi...“.

Time Matišić, zabavljajući nas, svojim spisateljskim talentom dovodi u pitanje samu svrhu kazališta, percepciju kazališnih žanrova kakve ih poznajemo i njihovu upitnu mogućnost djelovanja na suvremenog gledatelja.

Usprkos skepsi u moć kazališta ili upravo zbog nje same, Matišić uspijeva pokrenuti glumačku igru, a oskudnim scenskim rekvizitarijem stvara bogatu i intenzivnu predstavljačku lepezu. Drama, komedija karaktera, komedija zabune, melodrama, pučko kazalište - žanrovi su koji se izmjenjuju u predstavi, istovremeno stvarajući koherentni kazališni događaj koji na kraju predstave stavlja gledatelja u sućutnu poziciju, kako za glavnu junakinju, tako i za kazalište samo.

Zoran Mužić, redatelj

uloge:

Filip.................................................... Alen Liverić

Inspektor, Šacko, Susjed............... Davor Jureško

Nives, Šackova žena.......................Petra Težak

Žena...................................................Žana Bumber

inspicijent: Mimi Zadarski

fotograf predstave: Željko Karavida

Mate Matišić svoj poliperspektivni dramski izričaj „Balon“ izrijekom imenuje kao „ ...mali kazališni eksperiment, o smislu glume...dvije priče, u dva različita žanra...s istim glumcima... isti glumci igraju više uloga koje se brzo izmjenjuju zavisno o pripovjedačevoj perspektivi...“.

Time Matišić, zabavljajući nas, svojim spisateljskim talentom dovodi u pitanje samu svrhu kazališta, percepciju kazališnih žanrova kakve ih poznajemo i njihovu upitnu mogućnost djelovanja na suvremenog gledatelja.

Usprkos skepsi u moć kazališta ili upravo zbog nje same, Matišić uspijeva pokrenuti glumačku igru, a oskudnim scenskim rekvizitarijem stvara bogatu i intenzivnu predstavljačku lepezu. Drama, komedija karaktera, komedija zabune, melodrama, pučko kazalište - žanrovi su koji se izmjenjuju u predstavi, istovremeno stvarajući koherentni kazališni događaj koji na kraju predstave stavlja gledatelja u sućutnu poziciju, kako za glavnu junakinju, tako i za kazalište samo.

Zoran Mužić, redatelj

Igraju:

Vedran Živolić / Petar Leventić / Marica Vidušić / Dora Polić Vitez / Anđela Ramljak/Danijel Ljuboja / Dado Ćosić

Harmonikaši:

Merima Ključo / Krešimir Lulić

Predstava Velika bilježnica, po istoimenom romanu Ágote Kristóf, jedne od najkontroverznijih i najosebujnijih autorica suvremene europske književnosti, priča je  o tragediji jedne obitelji, ponajprije tragediji djece u vrtlogu rata.

Dvojica dječaka koji su se našli na samoj granici dviju zemalja usred ratnih sukoba, proživljavaju strahote koje ostavljaju neizbrisiv pečat na njihovim životima koji su tek započeli.

Velika bilježnica Ágote Kristof izuzetno je aktualno štivo. Danas smo nanovo svjedoci globalno rasprostranjena vala nasilja koji žrtve ne uzima samo na službenim bojnim poljima, nego i na mnogo pogubnije načine, Zlom koje nepovratno mijenja generacije koje imaju tu nesreću odrastati u doba i na teritorijima pogođenima ratom.

Kako preživjeti takvu sadašnjost, kako graditi budućnost, kako zaboraviti prošlost? O tome najviše možemo naučiti od djece. Katkad duboko i instinktivno pravedna, katkad zvjerski okrutna, djeca rata kao autodidakti knjigu svojih života ispisuju na otuđen, neočekivan, emocija naizgled lišen način, u epohi koja im nije ostavila drugi izbor.

uloge:

Filip.................................................... Alen Liverić

Inspektor, Šacko, Susjed............... Davor Jureško

Nives, Šackova žena.......................Petra Težak

Žena...................................................Žana Bumber

inspicijent: Mimi Zadarski

fotograf predstave: Željko Karavida

Mate Matišić svoj poliperspektivni dramski izričaj „Balon“ izrijekom imenuje kao „ ...mali kazališni eksperiment, o smislu glume...dvije priče, u dva različita žanra...s istim glumcima... isti glumci igraju više uloga koje se brzo izmjenjuju zavisno o pripovjedačevoj perspektivi...“.

Time Matišić, zabavljajući nas, svojim spisateljskim talentom dovodi u pitanje samu svrhu kazališta, percepciju kazališnih žanrova kakve ih poznajemo i njihovu upitnu mogućnost djelovanja na suvremenog gledatelja.

Usprkos skepsi u moć kazališta ili upravo zbog nje same, Matišić uspijeva pokrenuti glumačku igru, a oskudnim scenskim rekvizitarijem stvara bogatu i intenzivnu predstavljačku lepezu. Drama, komedija karaktera, komedija zabune, melodrama, pučko kazalište - žanrovi su koji se izmjenjuju u predstavi, istovremeno stvarajući koherentni kazališni događaj koji na kraju predstave stavlja gledatelja u sućutnu poziciju, kako za glavnu junakinju, tako i za kazalište samo.

Zoran Mužić, redatelj